Grof Edgar Corberon u hrvatskoj povijesti
Izložba je otvorena od 17. prosinca 2021. do 20 siječnja 2022. godine, svakim radnim danom od 9-14h, u prostorijama Muzeja Sveti Ivan Zelina - Trg Ante Szarčevića 13.
Grof Edgar Bourree Corberon de Troissereux. Tko je ovaj plemić francuskog porijekla kojeg povjesničari uvrštavaju među znamenite i zaslužne Hrvate 19. stoljeća? Vrlo malo ljudi bi znalo odgovor na ovo pitanje. U zelinskom kraju još bi bilo ljudi koji bi povezali ovo ime sa njegovim posljednjim počivalištem u ruševinama dvorca Bisag. Također bi o njemu nešto znao vrlo mali broj znanstvenika koji su se bavili hrvatskim narodnim preporodom i sa osnivanjem Sveučilišta u Zagrebu. Stoga ovu izložbu organiziramo kako bi uspomenu na ovog značajnog i zaslužnog čovjeka sačuvali od zaborava i to povodom 160. obljetnice njegove smrti.
Corberon je u Hrvatsku došao 1845. godine nakon dužeg lutanja Europom, te se skrasio u dvorcu Januševec. Dinamičan i poduzetan po prirodi, nošen idealima francuskog prosvjetiteljstva, vrlo brzo je našao svoje društvo među vodećim hrvatskim prosvjetiteljima, od grofa Janka Draškovića, Ljudevita Gaja, do Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Kao istaknuti promicatelj hrvatskog narodnog prosvjetiteljstva postaje velika potpora novo izabranom banu Josipu Jelačiću 1848. godine u njegovom sukobljavanju sa mađarskom vladom, ali i brojnim mađaronima u Hrvatskoj.
Već 1850. godine Corberon uz potporu bana Jelačića cjeloviti Program osnivanja sveučilišta u Zagrebu izlaže ministru prosvjete u Beču, grofu Thunu. Corberon predlaže da se u sklopu sveučilišta osnuju četiri fakulteta: medicinski, pravni, teološki i prirodoslovni. Ministar njegov prijedlog ne prihvaća, već cijeli predmet razvlači. Corberon je uporan, te piše detaljnu razradu osnivanja sveučilišta, koja je tiskana tek nakon njegove smrti.
O Corberonu i njegovom značaju za hrvatsku povijest 19. stoljeća pisali su mnogi, od Šenoe, Milana Vežića, ravnatelja Državnog arhiva Bojničića, Emilija Laszowskog i drugi.
Za suradnju na ovom projektu zahvaljujemo prof. dr. Damiru Borasu, rektoru Zagrebačkog sveučilišta, g. Dinku Čuturi, ravnatelju Hrvatskog državnog arhiva i njegovom suradniku dr. Ladislavu Dobrici, gđi. Silviji Limani, ravnateljici muzeja Brdovec, koja je ujedno i autorica teksta o dvorcu Januševec, te članovima Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ – zmajski stol Krapina.
Danas, 160 godina nakon Corberonove smrti, ovaj veliki čovjek i vizionar hrvatske budućnosti, gotovo da je zaboravljen. Nitko mu nije podigao niti spomen ploču, a grob mu se još uvijek nalazi u ruševinama grada Bisaga. Nadamo se da će ova izložba i projekt potaknuti ispravljanje ovih propusta.
