Stari vinogradarski običaji na blagdan
svetog Vinka u Zelinskom prigorju
Sv. Vinko, đakon, 22. siječnja
U vinogradarskoj tradiciji i običajima Zelinskog prigorja posebno mjesto pripada svetom Vinku, zaštitniku vinogradara. Među pet zapovijedanih vinskih svetaca koji se štuju kod Hrvata, prvo mjesto pripada svetom Vinku, đakonu. Kada se Vincekovo počelo slaviti u Svetom Ivanu Zelini, nije nam poznato, ali zasigurno znamo da se 1922. godine održalo slavlje povodom Vincekova u kleti Franje Kosa.
Živio je u IV. stoljeću u Zaragozi u Španjolskoj. Bio je obrazovan u vjerskim i svjetovnim naucima, spretan na riječi te ga je mjesni biskup Valerije uzeo za svog đakona jer je sam, unatoč mnogim darovima, bio lišen govorničke vještine. Bilo je to vrijeme vladavine cara Dioklecijana i vrijeme progona kršćana. Prokonzul Dacijan najprije je dao uhititi biskupa Valerija i njegova đakona Vinka. Na ispitivanju Vinko je govorio umjesto staroga biskupa i to je činio toliko vješto i uspješno da je uspio zbuniti tužitelje. Kad je prokonzul vidio da ne može optužiti kršćane, naredio je da se mladi đakon stavi na muke. No Vinko je ustrajao u vjernosti i položio svoj mladi život za Crkvu. Sačuvan je opis suđenja i mučenja toga španjolskog mladića.
Legenda pak kaže da je Dacijan, pošto je uzalud pokušao uzdrmati Vinkovu vjeru mučenjem, napastovao ga ljubaznošću i raskošima. Naredio je da se spremi mekana postelja, prostrta samim ružama i da se Vinko položi u nju. Čim je Vinko stavljen u postelju, preporuči svoju dušu Bogu i umre. Dacijan je naredio da se tijelo baci divljim zvijerima da ga proždru, ali doleti je gavran i obranio svečevo tijelo. Tada su odvezli tijelo lađom na pučinu i bacili ga u more s mlinskim kamenom o vratu. More ga je na čudesan način izbacilo na obalu, a valovi iskopali grobnicu za sv. Vinka. Mnogo kasnije pronašli su svečevo tijelo i pokopali ga u Valenciji.
Na slikama se sv. Vinko prikazuje kao prekrasan mladić obučen u dalmatiku. Nosi palmu mučeništva, a posebna su mu oznaka dvije vrane koje su pratile lađu što je prevozila svečeve moći od rta San Vincente do Lisabona gdje se i sad čuvaju. S obzirom na njegovo mučeništvo, katkad se kao oznake javljaju: bič, lanac, rešetke sa željeznim kukama ili mlinski kamen.
Što se tiče blagoslova vina na spomendan sv. Vinka, nema nikakvih podataka u literaturi. Možda je to vezano uz njegovo ime: Vinko = vino!
Vinko Česi u svojoj knjizi Vincekovo spominje pet zapovijedanih vinogradarskih svetaca; prvi je sv. Vinko. Na sv. Vinka vinogradari odlaze u vinograde i odrežu dvije-tri rozge koje kod kuće stave u pehar s mlakom vodom pokraj prozora, zbog svjetla. Za stanovito vrijeme loza potjera pupove, zatim i male grozdove na temelju kojih vinogradar ustvrdi hoće li godina biti rodna i plodna.
REGULE
o obnašanju navada za vincekovo v trsju i pri kleti:
paragraf 1.
regule su obvezne za vse gorične pajdaše teri imaju trsje ili su f klet pozvni naredbom sv. vinceka, mučenika i prvoga od pet svecof teroga gorično pajdaštvo čez leto štuje
paragraf 2.
prvi svetek v letu kaj pomaže vinogradarom ima se proslaviti kak bog zapoveda
paragraf 3.
na 22. sečnja treba trsu - tom goričnom dragulu - potkuriti da bole rodi
paragraf 4.
stare šege vincekuvanja imaju se obnašati kak se patri: vu trsje se ide f starim škrlakima, gorični obleki, srablivcima, mužikom, klobasama i starim vinom
Vincekovo se svetkuje vu dva dela: prvi del je pri trsu, a drugi f kleti, pri preši iliti v pilnici (podrumu)
TRSEK MOJ, ZBUDI SE!
dok se preštimano društvo skupi i dok kletodomačin sprečita paragrafe regul, ide se z mužikom i zvoncom v trsje, popeva se: trsek moj, zbudi se, dugo si spal, od miholja do vinceka ništ nisi nam dal...
potem toga na trsek se obese klobasice, koje je pajdaštvo na kolcu prineslo. za tem se ceremonialmešter iliti kletodomačina, pa starim navadama obraća trseku, a prek njega sv. vinceku za skrušenu pomoč da nam z goric mekne sakojačkoga kaj bi grozdju naškodeti moglo.
TITULUŠI BOŽANSKOM ZAŠTITNIKU TRSJA SVETOM VINCEKU
mi, pred tebu ponizno stojeći i moleći, prosimo te, o bakhuse naših goric, za skrušenu pomoč i očuvaj nas goričare i težake, baš kak i trsje, grozdje i kleti kajti bi nam vse zdravo bilo po celi leti
Sveti Vincek očuvaj nas:
- od hude zime
- pramaletnoga mraza
- peklenske vrućine
- dežđevitoga leta
- pirike i skojačkoga drača
- peronospore ljute
- filoksere lisne
- od tuče ledene
- od strele nebeske
- od jognja žarečega
- od žulof krvavih
- od žeđi kre lagvov
- od praznih lagvov
- od maloga prihoda
OČUVAJ NAS, MOLIMO TE SVETI VINCEK!
očuvaj nas, molimo te sveti vincek, od vsega kaj bi našemu trsu, grozdju, mošteku, vinčeku, kletički, kak jednak i vsem nam goričarom i pajdašom naškoditi moglo
AMEN!
PRISTUPITE PAJDAŠI!
prosil bi fino našeg kletodomačino da skup z menu zgovarja a peharnik naj pomalo zaleva trs i kobasice, nek opere, nek otopi koru tvojega trsa, da v sebe primiš vse osobine staroga vinčeka. nek prek tebe prime v sebe i vsi trsi v goricaj iste vsebine, kak su zdravi rast, zreloča, slatkoća, i zmožnost jakosti puna, kaj bi mogli žejne napojiti, trudne okrepiti, tužne razveseliti, starce pomladiti, zimogrozne zgrejati, vruče rashladiti, osamlene utešiti, zalublene vu visine nebeske vzdignuti
trsek, z blagoslovom svetoga vinceka, režem tri rozgve tvoje, žnjimi i po tri pupa koji vezda jošče trdo spiju (reže kletodomačina), prenesli je burno vu toplinu hiže, postavili vu vodu, na oblok da se zbude, poteraju i pokažu kakvo bu leto letošnje, je li bumo zobali, prešali, krstili mošt i dobro kaplicu pili i veseli bili; nek of čin blegoslova prejde na cele gorice okolice, po zagovoru svetoga vinceka, a vu ime oca, sina i duha svetoga (svi) AMEN!!!
zapopevle se stara gorična:
NIKAJ NA SVETU LEPŠEGA NI...
a vre preštimano pajdaštvo, dok smo tak lepo popevali goricam, poručimo lozju: nek i za te pajdaš stari i dragi vsa tri pupa vrode skupa
hodimo f klet, k preši (v prešnici kletodomačina nuđa mlado vino, nazdravla bar jenu zdravicu i jeno bratimistvo) a vre bumo zapopevali lirum, lirum, larica...
pajdaštvo, pijem kupicu i prosim za reč: pri kraju smo ceremonijaluša na dan svetoga vinceka pak treba reći i ovo:
"lepa moja zebrana družina!"
baš vam fala na ovemu poštuvanju kaj ste mi se primeknoli vu ovi denešnji vincekovi častbeni prigodi... mili mi se vaše veselje vu moje goricah. Godi mi vaša lubav za moje pehare, za kojemi čeznete - kak mi se vidi - kaj kornjače za mrzlu vodu, zato lepa fala pajdašiji koja vala" - pozdravi kletodomačina veselo društvo.
na to popefka: popefka za fajerunt:
rodila zemla trseka, vinček je vinčeku pravi pajdaš,
rodil je trsek rozgvicu, škaf je za pijaču, a ne obični glaž.
rodila rozgvica grojzdeka. pak ak se vu glavi kaj zvrtelo bu,
grojzdek nam daje kaplicu, do jutra se zbistrilo bu.
kaplica krepi dušicu...